Rekonstrukcija Francuskog paviljona

Izgradnja Francuskog paviljona

Na XXVII. međunarodnom specijalnom sajmu uzoraka, 14. travnja 1937. godine, otvoren je novoizgrađeni izložbeni paviljon Republike Francuske u sklopu sajamske priredbe Zagrebački zbor, koja se tada po prvi put održala na novoj adresi u Savskoj ulici.

Tom svečanom trenutku prethodilo je šest mjeseci za projektiranje koliko su imali na raspolaganju francuski arhitekt Robert Camelot i građevinski inženjer Bernard Lafaille i isto toliko mjeseci za gradnju zahtjevnog jednoprostornog paviljona kružnog tlocrta površine oko 600 m2. Ograničeni rokovima, odlučili su se na skoro montažnu gradnju: vanjski nenosivi zid od armiranog betona i drveta, krov u obliku obrnutog čeličnog stošca kojeg drži čelični prsten, a nose čelični stupovi.

Genijalnom i hrabrom primjenom inženjerskih znanja Bernard Lafaille je ovakvim rješenjem konstrukcije Francuskog paviljona stigao na rok, te ušao u inženjerske udžbenike i pregled najinteresantnijih konstrukcija dvadesetog stoljeća.

Koliko je bio uvjeren u svoju zamisao dokazao je, kako bi opovrgao tadašnje skeptike, vožnjom biciklom po krovu paviljona koji se sastoji od zavarenih čeličnih ploča debljine 2 mm raspona od gotovo 30 metara.

Izgradnja Francuskog paviljona vezana je uz nastanak niza zgrada na području nekadašnjeg Zagrebačkog velesajma (Zagrebačkog zbora). 1935.g. raspisan je javni natječaj za urbanističko – arhitektonsko rješenje trokutastog prostora između Savske ceste i dviju željezničkih pruga, a 1936. prema prvonagrađenom projektu arhitekta Marijana Haberlea dobivena je građevinska dozvola. Između 1937. i 1938. godine izvedena je većina nacionalnih paviljona: Francuski, Talijanski i Njemački 1937. i Čehoslovački 1938., a čitav kompleks Zagrebačkog zbora prelazi u vlasništvo Studentskog centra 1957. godine.

Prvi pokušaji reanimacije zapuštenog paviljona

Splet povijesnih okolnosti preobrazio je paviljon iz izložbenog prostora najnovijih dostignuća tehnike toga doba u skladište dasaka i uredskog inventara.

Prvi pokušaj oživljavanja paviljona dogodio se u svibnju 1982. godine, u sklopu 124. programa Multimedijalnog centra SC – a u suradnji s Arhitektonskim fakultetom i tadašnjom Akademijom za kazalište, film i televiziju. Uz prikazivanje filmova, nacrta i projekcije adaptacije Paviljona, izveden je i performance nazvan Umjetno srce.

Novo kulturno buđenje paviljon doživljava sredinom 90 – tih, kada u nekoliko navrata postaje kazališnom pozornicom.U njemu se 1991. godine izvodi rock predstava Tit Andronik, a dvije godine poslije predstava Budi se lijepa autora Željka Kipkea, Ivice Buljana i Michelea Bryerea u koprodukciji s Francuskim kulturnim institutom i Eurokazom.
1996. godine u tome je prostoru praizvedena već glasovita Fedra autora Ive Buljana, koja je nakon toga pozvana u brojne europske gradove.

Prepoznat kao iznimno potentan kazališni prostor, što u velikoj mjeri zahvaljuje svom arenskom obliku, Francuski je paviljon pobudio velike nade i interese kulturnih radnika, ali stanje u kojem se nalazio dovelo je u pitanje svaki oblik uporabe bez prethodne sanacije.

Istražni radovi i rekonstrukcija

Sveučilište u Zagrebu započelo je 2003. godine inicijativu sa ciljem ponovnog definiranja funkcije i sadržaja prostora Studentskog centra i to kroz obnovu zapuštenih paviljona i ostalih sadržaja. Iste godine u razgovorima Sveučilišta i Francuskog veleposlanstva u Zagrebu izražena je želja francuske strane da pomogne u obnovi Francuskog paviljona. Izrađen je okvirni idejni program za stvaranje Studentskog multimedijskog centra Sveučilišta u Zagrebu koji je predstavljao podlogu za stručne aktivnosti.

U studenom 2004. godine imenovana je stručna radna skupina sa zadatkom pripreme idejnog projekta obnove studentskog centra koji uključuje i obnovu Francuskog paviljona.

Stručna skupina u proširenom sastavu zaključila je da je Francuski paviljon, kao jedinstveno zdanje i zaštićeni spomenik kulture, potrebno vratiti u izvorno stanje uz izvođenje nužnih tehničkih zahvata koji će omogućiti korištenje paviljona sukladno današnjim standardima. U travnju 2007. podignuta je i skela oko paviljona za potrebe detaljnijih istražnih radnji.

Zavod za graditeljstvo Arhitektonskog fakulteta napravio je snimak postojećeg stanja, Hrvatsko društvo za materijale i tribologiju podnijelo je izvješće o izvršenim ispitivanjima stupova na glavnom ulazu Francuskog paviljona, a u nadležnosti Hrvatskog restauratorskog zavoda provedeni su konzervatorsko – restauratorski istražni radovi na betonskim, metalnim i drvenim konstrukcijama.

Sva su izvješća podnesena zaključno s travnjem 2008. godine, a na njihovoj je osnovi izrađena projektna dokumentacija te proveden natječaj za izvedbu radova.