Pregled rada radne skupine

Premise

Ovdje su sadržane premise na osnovi kojih se temelji rad uže radne skupine i njezina nastojanja prilikom obavljanja razgovora, pregovora i razmjene informacija s drugim ključnim igračima sustava znanstvenog novaštva. Premise povezuju pojedina svojstva ili odrednice sustava znanstvenog novaštva s percipiranim problema znanstveno-novačke populacije.

Trajanje znanstveno-novačkog statusa

Mišljenje je mnogih ključnih igrača hrvatskog sustava znanstvenog novaštva da bi se znanstveno-novački ciklus koji obilježava pravni položaj poslijediplomskih studenata doktorskog studija u Hrvatskoj trebao skraćivati u skladu s evropskim trendovima.

Stav radne skupine

U svijetlu informacija sa sastanka u organizaciji Agencije za znanost i visoko obrazovanje da Njemačka i Velika Britanija preispituju produljenje trajanje trećeg ciklusa (doktorata), mislimo da se hrvatski treći ciklus od 6 godina načelno ne bi trebalo mijenjati. Napominjemo da smo svjesni činjenice da hrvatski treći i četvrti ciklus trenutno traju 10 godina, a ne 8, kao u spomenutim zemljama. Ukoliko Nacionalno vijeće za znanost inzistira na skraćivanju trećeg ciklusa na 4 godine svakako bi trebalo uzeti u obzir poštivanje takvih rokova u uvjetima gdje su novaci uključeni u nastavu. U slučaju takvog scenarija predlažemo sljedeće:

• 4 godine trajanja trećeg ciklusa visokoobrazovnog procesa za novake na institutima (uvjeti bez nastavnog opterećenja)
• 4 godine trajanja trećeg ciklusa visokoobrazovnog procesa za novake na znanstveno-nastavnim institucijama (fakultetima) uz administrativno do krajnje mjere pojednostavljeno (ili trivijalno, činom upućivanja molbe) produljenje trajanja za 2 godine, zbog sudjelovanja u nastavi.
• 4 godine trajanja četvrtog ciklusa visokoobrazovnog procesa (postdoktorat) po shemi 2+2, prve 2 godine administrativno do krajnje mjere pojednostavljeno znanstveni novak može ostati na instituciji na kojoj je izradio disertaciju (ali i ne mora), a nakon 2 godine ima opciju otići na drugu instituciju (ukoliko ga institucija želi) ili ostati na istoj instituciji (ako ga izvorna institucija i dalje želi u svojstvu postdoktoranda).

Nastavni angažman znanstvenih novaka u dodiplomskoj i diplomskoj izobrazbi

U svjetlu općeprihvaćene premise da je glavni posao znanstvenog novaka, na čemu je zasnovano postojanje, provedba, izdvajanja iz državnog budžeta ali (jesu ili bi trebali biti) i uspostavljene ogledne metode za prosudbu učinkovitosti tog istog sustava, znanstveno-istraživački rad, nedopustivi su ekstremi nastavnog opsterećenja znanstvenih novaka prisutni kod nekih sastavnica Sveučilišta.

Potpuno je nedopustivo korištenje znanstvenih novaka za poslove administracije, vođenja evidencije, upisnika, knjiga i popisa vezanih uz nastavne procese, predmete, raspored nastave i sl. Potpuno je, nadalje, nedopustivo korištenje znanstvenih novaka za poslove izrade i/ili programiranja, te održavanja složenih, interaktivnih web-sadržaja vezanih uz nastavni proces s multimedijalnim obilježjima, s obilježjima sustava za upravljanje sadržajima (CMS) i s obilježjima baza podataka.

Potpuno je nedopustivo zanemarivanje faze pripreme i provjere (lektoriranje, provjera numeričkih rezultata zadataka podastrijetih kao primjeri, provjera izvedivosti zahtjevanih laboratorijskih procedura i vježbi) nastavnih materijala (u koje spada, za razliku od u prethodnoj alineji navedenih radnji programiranja tj. izrade -- popunjavanje, korištenje postojećih web-sadržaja za informiranje, ili za objavljivanje pomoćnih sadržaja tipa skripti, referata, primjera ili seminarskih zadataka) u obračunu nastavnog opterećenja znanstvenog novaka. Potpuno je nedopustivo zanemarivanje faze kontinuiranog praćenja i povratne sprege prema studentima slušačima pojedinog ispita vezanog uz usvojenu količinu gradiva koju se sukladno Bolonjskom procesu provodi ocijenjivanjem domaćih zadaća, seminarskih radova, laboratorijskih vježbi, referata, eseja itd. kao i konzultacija i rada u seminarskim ili projektnim grupama. Gornja zanemarenja na mnogim sastavnicama proizlaze iz nejasnih, netransparentnih, paušalnih, često mijenjanih ili kriterijima za obračun nastavnog opterećenja izvedenima s previše ugodivih parametara koji se koriste u svrhu "podešavanja" nastavnih opterećenja.

Stav radne skupine

Iako je u ovoj fazi razina složenosti poslova koje trebaju poduzeti pojedine, neke, ili sve institucije uključene u aspekte reguliranja i djelovanja sustava znanstvenog novaštva da bi se osigurale premise iz uvoda tolika da nije moguće progovoriti o svima, sveobuhvatno riješenje jednim se dijelom iznalazi u sljedećim kvalitativnim radnjama:

• U svrhu produktivnijeg znanstveno-istraživačkog staža te povećanja razine znanstveno-istraživačke produkcije (objavljivanja) smanjiti dopuštene i propisane nastavne obveze na razini kolektivnog ugovora.
• Uvesti, te nadzirati provedbu u djelo plaćanja nastave (prema paušalnim kategorijama opterećenja ili po satu). Novaci van znanstveno-nastavnih institucija primaju ugovorom propisanu plaću za svoj rad koji ne uključuje nastavni rad. Ukoliko su zaposleni s osnove istih radno pravnih akata i uvjeta, slijedi da se plaća i novacima zaposlenima na znanstveno-nastavnim institucijama isplaćuje za po prirodi istu vrst rada kao i onaj kojeg obavljaju znanstveni novaci na institutima. Ako je tako, sav nastavni rad predstavlja dodatni posao znanstvenih novaka zaposlenih na znanstveno-nastavnim instucijama.

Dodatak na doktorat znanosti

Poticaj za stjecanje doktorata znanosti, u uvjetima trenutno vrijedećih radno pravnih propisa koji reguliraju znanstveno-novački status potpuno izostaje. Zbog toga se probijaju rokovi trajanja znanstveno-novačkog statusa, ili se poštuju u najliberalnijoj interpretaciji koja koči potreban tijek uključivanja perspektivnih i produktivnih mladih znanstvenika u četvrti (postdoktorski) ciklus obrazovnog procesa.

Stav radne skupine

Dodatak na plaću nakon doktorata trebalo bi povećati sa sadašnjih 15% u smjeru europske razine (oko 50% za, primjerice, biomedicinsko područje). Obzirom da Republika Hrvatska nije bogata kao rečene zemlje, smatramo da bi u našim uvjetima trebalo težiti brojci od 30%. Ova mjera mogla bi potaknuti doktotante da brže doktoriraju, a i motivirati potencijalne perspektivne diplomirane stručnjake sa afinitetom ka znanstveno-istraživačkom radu da upišu doktorski studij, naručito uzme li se u obzir koliko doktorski studij košta.

Mobilnost

Nasušna je potreba Hrvatskog gopodarstva ali i ostalih sfera društvenog djelovanja i života, kako bi hrvatsko društvo što bezbolnije izvršilo prijelazak u društvo zasnovano na znanju i inovativnoj primjeni znanja, uvoz znanja i konkretnih metodoloških postupaka u njegovoj primjeni (engl. know-how). Uvoz najboljih iskustava i najbolje prakse sa stranih znanstveno-istraživačkih institucija, i iz stranog znanstveno-istraživačkog psiho-socijalnog, kulturnog, metodološkog, pedagoškog, didaktičkog i drugih okruženja u Hrvatsku garantira kompetencije koje jamče prelijevanje ideja proizašlih iz znanstveno-istraživačkog rada u gospodarske djelatnosti, inovativno djelovanje, patentiranje, i konačno -- na znanju zasnovan poslovni sektor.

Za održavanje konkurentnosti i izvrsnosti hrvatske znanstveno-istraživačke domene potrebno je upoznati se sa aparaturama, metodama, laboratorijskom opremom, načinima prezentacije rezultata za koje u Hrvatskoj ne postoje preduvjeti (financijski, materijalni, institucionalno-infrastrukturni itd.) da se razvije po "grasroots" principu.

Stav radne skupine

Smatramo da je dužnost svih ključnih igrača koji stvarno pravno, regulativno i administrativno oblikuju sustav znanstvenog novaštva da osiguraju mobilnost, te da na poticanju mobilnosti aktivno surađuju. U tu svrhu smatramo da je potrebno:

• Pravno obvezujućim aktima prikladne razine (zakon, uredba, ili statut, pravilnik) omogućiti doktorantu da tijekom doktorskog studija odlazi na kraće ili duže posjete u inozemne institucije u kojima može naučiti one vještine/znanja koja ne može steći u Hrvatskoj. Znači, ne bi se smjelo dogoditi da novak koji nađe modus financiranja takvog odlaska ne može otići na znanstveno usavršavnje jer je "zatrpan" nastavnim i inim (neznanstvenim) obavezama, što se očituje u prerogativu pravne osobe s kojom se potpisuje ugovor o radu (sastavnice Sveučilišta) da mu ne dopusti izbivanje s radnog mjesta. Te i takve prerogative valja ukinuti ili značajno ublažiti, tj. značajno pojednostaviti administrativni postupak potreban da se sastavnica obavijesti te da dade svoju privolu, te skučiti obim u kojem sastavnica može radno pravno manevrirati sa svrhom da doktorantu uskrati pravo odlaska na usavršavanje (u slučajevima kada je doktorant osigurao financiranje troškova usavršavanja).
• Omogućiti novaku promjenu teme i mentora unutar prve dvije godine trajanja novačkog statusa, i izvan institucije s kojom je potpisan izvorni ugovor o radu. Tj. u ugovore o radu uvesti provizije koje omogućuju u posljednjoj inačici gorenavedenog slučaja raskid ugovora s jednom institucijom i zasnivanje ugovora s drugom institucijom, bez nepotrebnih administrativnih radnji, perioda čekanja (za vrijeme kojeg je novak bez prihoda i s neriješenim i neizvjesnim statusom) i sl.