Sveučilište u Zagrebu, utemeljeno u drugoj polovini 17. stoljeća, najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi. Ove godine obilježavamo 340. obljetnicu utemeljenja.

Njegova povijest počinje 23. rujna 1669. kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu što je prihvaćeno na saboru Hrvatskoga kraljevstva 3. studenoga 1671. Stoga Sveučilište godinu 1669. uzima kao godinu svojega utemeljenja, a 3. studenoga kao Dan Sveučilišta. Od tada filozofski studij u Zagrebu, koji je počeo godine 1662., djeluje i formalno-pravno kao Neoacademia Zagrabiensis, odnosno kao javnopravna visokoškolska ustanova. Više od tri stoljeća visokoškolske nastave i ne čini se tako dugo, ako znamo da povijest najstarijih europskih sveučilišta seže u 11. stoljeće (Bologna 1088., Pariz 1200.), no uočimo li poseban povijesni položaj Hrvatske, onda nas ti početni napori u 17. stoljeću moraju zadiviti.

Akademija ostaje u rukama isusovaca više od jednog stoljeća, do godine 1773., kada papa Klement XIV. ukida taj red. Godine 1772. upisuje se u Akademiju pod novom upravom na oba njezina studija (filozofski i teološki) 200 studenata. Godine 1776. carica i kraljica Marija Terezija dekretom osniva Kraljevsku akademiju znanosti (Regia Scientiarum Academia) s tri studija ili fakulteta: Filozofskim, Bogoslovnim i Pravnim. Dotadašnji Političko-kameralni studij ušao je u novoosnovani Pravni fakultet, pa je na taj način i kameralni studij uklopljen u Akademiju. Akademija u Zagrebu u svakoj je fazi svojega neprekinutog djelovanja, iako su se organizacijski oblici mijenjali, do godine 1874. ostala najvišom školskom ustanovom u Hrvatskoj i Slavoniji, ustanovom koja je obrazovala većinu hrvatske inteligencije.

Godine 1861. Hrvatski je sabor -na poticaj velikog mecene hrvatske prosvjete, kulture i umjetnosti biskupa Josipa Jurja Strossmayera -  donio zakonsku osnovu o Sveučilištu u Zagrebu. Car Franjo Josip potpisao je godine 1869., prilikom boravka u Zagrebu, zakonski članak o Sveučilištu u Zagrebu, a pet godina kasnije izrađen je novi zakonski članak koji je zaslugom bana Ivana Mažuranića dobio vladarevu sankciju 5. siječnja 1874. Na osnovi toga svečano je 19. listopada 1874. otvoreno moderno Sveučilište u Zagrebu. Vladar je odredio da ga kod svečanosti otvorenja zastupa ban Mažuranić. Tom je prigodom izrađena Spomenica s potpisima uglednika, profesora i studenata.

Zakonskim člankom iz 1874. Sveučilište u Zagrebu trebalo je imati četiri fakulteta: Pravni, Bogoslovni, Filozofski i Medicinski. Prva dva fakulteta već su bila organizirana: Pravni u okviru bivše Pravoslovne akademije, Bogoslovni u okviru Sjemeništa. Oni su stoga i mogli nastaviti rad u punom opsegu. Filozofski fakultet posvetio je posebnu pozornost razvijanju fundamentalnih disciplina svojega prirodoslovno-matematičkog odjela, koji je s vremenom postao kolijevkom nekoliko novih fakulteta zagrebačkoga Sveučilišta. Tako je 1882. u krilu Filozofskoga fakulteta osnovan Farmaceutski tečaj, a 1898. i Šumarska akademija. U toj akademiji organiziran je 1908. Geodetski tečaj koji je 1919. uključen u sastav Tehničke visoke škole. Akademske godine 1917./1918. osnovan je Medicinski fakultet.
        

     

Nakon Prvoga svjetskog rata Sveučilište u Zagrebu ulazi u novo razdoblje svojega djelovanja. Prvi fakultet nakon rata bio je Gospodarsko-šumarski fakultet, osnovan 1919. Fakultet je nastao spajanjem dotadašnjih viših škola – Višeg gospodarskog učilišta u Križevcima i dotadašnje Šumarske akademije u Zagrebu. Iste godine osnovana je i Visoka veterinarska škola koja je 1924. postala Veterinarskim fakultetom. Godine 1920. osnovana je Visoka škola za trgovinu i promet, koja je 1925. nazvana Ekonomsko-komercijalnom visokom školom, s položajem i svojstvom fakulteta, ali je ostala izvan Sveučilišta.
Godine 1918. osnovana je Tehnička visoka škola u Zagrebu, u kojoj je 1919. započela nastava u četiri odsjeka. Ona je 1926. kao Tehnički fakultet ušla u sastav Sveučilišta u Zagrebu. Tako se broj fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u međuratnom razdoblju povećao na sedam. Godine 1942. osnovan je Farmaceutsko-biokemijski fakultet (Farmaceutski fakultet) na temeljima dugogodišnjega nastavnog i znanstvenog rada na Filozofskom fakultetu.

Nakon Drugoga svjetskog rata, od 1945. do danas, Sveučilište u Zagrebu ostvarilo je u više razvojnih faza izniman napredak, u povećanju broja studija i fakulteta. Godine 1946. osnovan je Prirodoslovno-matematički fakultet, 1947. Ekonomski fakultet, 1962. Fakultet političkih znanosti i Stomatološki fakultet, 1967. Kineziološki fakultet (Fakultet za fizičku kulturu), 1973. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet (Fakultet za defektologiju), 1974. Fakultet organizacije i informatike, 1981. Prehrambeno-biotehnološki fakultet. Godine 1956. Tehnički je fakultet podijeljen na: Arhitektonsko-građevinsko-geodetski, Elektrotehnički, Strojarsko-brodograđevni i Kemijsko-prehrambeno-rudarski fakultet. U toj grupaciji, nakon nekoliko organizacijskih promjena, danas djeluju sljedeći fakulteti: Arhitektonski fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Fakultet prometnih znanosti, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Geodetski fakultet, Geotehnički fakultet, Građevinski fakultet, Grafički fakultet, Metalurški fakultet, Rudarsko-geološko-naftni fakultet i Tekstilno-tehnološki fakultet.

Visokoškolska nastava u umjetničkom području dugo je na našim prostorima bila izvan Sveučilišta. Tek koncem prošloga stoljeća u sastav Sveučilišta ulaze: godine 1979. Akademija dramske umjetnosti te 1980. Akademija likovnih umjetnosti i Muzička akademija.
U samostalnoj Republici Hrvatskoj, još u tijeku Domovinskoga rata, Sveučilište se preustrojava na temeljima europske visokoškolske tradicije. Nakon gotovo četiri desetljeća djelovanja Katoličkoga bogoslovnog fakulteta izvan Sveučilišta, slijedom nezakonite odluke iz 1952. o njegovu ukidanju, odluka je 1991. proglašena ništavnom, što Fakultetu utvrđuje neprekinuto djelovanje unutar Sveučilišta od njegova osnutka do danas, uz priznavanje svih u tom razdoblju izdanih diploma.

Godine 1994. na temelju Zakona o visokim učilištima, a u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, donijet je Statut Sveučilišta u Zagrebu. Osnovani su novi studiji – Hrvatski studiji 1993., stručni studij u području poljoprivrede na Poljoprivrednom institutu Križevci 1993., a 1994. Studij poslovne informatike.
Od akademske godine 1997./1998. stručni se studiji izdvajaju iz Sveučilišta i osnivaju se veleučilišta, odnosno visoke škole. Godine 1999. u sastav Sveučilišta ulazi Učiteljska akademija, danas Učiteljski fakultet. U akademskoj godini 2002./2003. stručni studiji ponovno su uvedeni na Ekonomskom fakultetu, Fakultetu organizacije i informatike i Tekstilno-tehnološkom fakultetu.
Od akademske godine 2006./2007. Visoka učiteljska škola u Čakovcu i Visoka učiteljska škola u Petrinji djeluju kao podružnice Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom Učiteljski fakultet – Središte u Čakovcu i Učiteljski fakultet – Središte u Petrinji.
Iz godine u godinu raste broj studenata i doktora znanosti uz cjelokupno unapređenje visokoškolske nastave. Brojčani podatci to najbolje pokazuju. U akademskoj godini 1874./1875. na Sveučilištu je bilo upisano 205 studenata, 1924./1925. ukupno 2.805 studenata, 1994./1995. ak. god. 52.592 studenta, a ak. god. 2007./2008. taj broj iznosi 60.440. Od godine 1874. do danas na Sveučilištu u Zagrebu diplomiralo je više od 225.000 studenata, magistriralo više od 20.000 i doktoriralo više od 11.000. Do danas je Sveučilište dodijelilo 92 počasna doktorata, gradus doctor honoris causa, a 149 redovitih umirovljenih profesora primilo je počasno zvanje professor emeritus.
U okviru Sveučilišta u Zagrebu u ovoj, 2008./2009. akademskoj godini znanstveno-nastavni i umjetnički rad odvija se na 29 fakulteta, 3 umjetničke akademije i sveučilišnom centru – Hrvatskim studijima.

                                              ***

Sveučilište u Zagrebu na sjednici Senata 1999. odlučilo je uvesti europski sustav prijenosa bodova (European Credit Transfer System – ECTS). Nakon što je Republika Hrvatska 2001. pristupila Bolonjskoj deklaraciji (europski sustav visokoga obrazovanja), ECTS bodovni sustav postaje instrument harmonizacije visokoga školstva u zemlji.
Ak. god. 2005./2006. započeo je na Sveučilištu u Zagrebu studij po novom ustrojstvu za sve sastavnice, usklađenom s europskim standardima i ciljevima. U ovoj akademskoj godini nastava se izvodi prema novim studijskim programima za četiri generacije studenata koje su upisane u ak. god. 2005./2006., 2006./2007., 2007./2008. i 2008./2009. Programi su usporedivi s programima mnogih europskih uglednih učilišta, omogućuju rast studentske mobilnosti i veći izbor zanimanja, a pritom su zadržali svoj sociokulturni i nacionalni karakter i pridonijeli liberalizaciji i širenju visokoškolskoga prostora u Hrvatskoj.

Posljednja stranica Diplome kralja Leopolda I. od 23.rujna 1669. kojom je isusovačka Akademija u Zagrebu dobila prava i povlastice sveučlišne ustanove. ( Cuva se u Hrvatskom državnom arhivu )		Spomenica u povodu otvorenja Kraljevskog sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu 19. listopada 1874. godine.		(kovana medalja: zlato,srebro,bronca ) (promjera 45 mm) Tvrtka Wilhelm Mayer & Franz Wilhelm Stuttgart). Čuva se u Arheološkom muzeju u Zagrebu i Arhivi Sveučilišta.