VAAG projekt - drugi eksperiment

U eksperimentu se pomoću tehnike evociranih potencijala nastojao pronaći “trag” neodređenosti u jezičnoj obradi. Metoda mjerenja evociranih potencijala upotrijebljena je zato što druge metode, npr. mjerenje vremena reakcije, ne bi mogle pokazati kvalitativne razlike u procesu jezične obrade tj. disocirati efekt neodređenosti od drugih efekata u eksperimentu.

Budući da se polazi od pretpostavke kako je neodređenost sveprisutna u jeziku, teško je izravno pokazati njezin efekt u jezičnoj obradi. Zato se u eksperimentu iskoristio dobro poznati i dugo proučavani efekt kategorizacije (nadređeni pojam proizvest će veću amplitudu komponente N400 koja je trag leksičko-semantičke obrade).

Takav pristup omogućio je da se neodređenost prouči u dvama jednostavnim eksperimentima:

     1. sudionici su trebali prosuditi odgovara li riječ slici

     2. sudionici su trebali prosuditi odgovara li slika riječi.

U prvom eksperimentu elektrofiziološki se odgovor mjerio na riječima pa se očekivala komponenta N400, tj. negativni val na oko 400 ms ako riječ ne bi odgovarala slici ili ako bi riječ bila nadređeni (tj. neodređeni) pojam.

Kao što se vidi, rezultati ne ukazuju na promjenu samo u jednoj komponenti evociranih potencijala. Jasno se uočavaju dvije komponente, N400 i kasni pozitivni val, P600. On se obično povezuje s procesima integracije u kontekst, što je u našem eksperimentu vidljivo samo u uvjetu neodređenosti, a ne i u uvjetu neslaganja (slike i riječi). Razlika se dobro vidi u topografskom prikazu:

U drugom eksperimentu elektrofiziološki se odgovor mjerio na slici. Zbog toga su izostale tipične “jezične” komponente ERP-ja te je dobivena razlika u intervalu od 200-300 ms (najsličnije komponenti N250, dobivenoj u sličnim eksperimentima):

Rezultati pokazuju različite odgovore za neodređene pojmove i neslaganje pojma i slike. S druge strane, neodređeni pojmovi traže dodatnu jezičnu obradu povezanu s integracijom riječi u kontekst zadan slikom i zadatkom. Te obrade ne samo da nema, ako riječ prethodi slici, nego neodređena riječ ima facilizirajući učinak na kategorizaciju slike.

Na taj način eksperimenti su pokazali:
    1. mogućnost disocijacije efekta neodređenosti u jeziku
    2. facilizirajući efekt neodređenosti koji objašnjava sklonost prema neodređenim izrazima u jeziku (npr. izvještavanje cijena ili vremena)